Odgovorite na sljedeća pitanja kako bi vidjeli kako se politička uvjerenja odgovaraju Vašim političke stranke i kandidate.
Dana 23. lipnja 2016. u Velikoj Britaniji birači odobrio referendum o članstvu u EU 51.89% - 48.11%. Na referendumu u glasovanju za EU otići u Velikoj Britaniji. Većina birača u Engleskoj i Walesu glasovali napustiti dok većina birača u Škotskoj i Sjevernoj Irskoj glasali da ostanu. Zagovornici izlazu tvrditi da je članstvo u EU potkopalo britanski suverenitet i ostavljajući će pomoći upravljački useljavanje u Velikoj Britaniji. Protivnici izlazu tvrde da odlaze u EU će oštetiti trgovinu, uzrokuju nezaposlenost i naškoditi stranih ulaganja.
Nauči više Statistike Raspravite
Zakon o ljudskim pravima iz 1998. je čin parlamenta koji ima za cilj dati daljnji učinak prava i sloboda zajamčenih prema Europskoj konvenciji o ljudskim pravima. <a target="_blank" href="http://en.wikipedia.org/wiki/Human_Rights_Act_1998">Saznajte više</a> ili
Velika Britanija Trident Program obuhvaća je nuklearna oružja sustav koji se sastoji od četiri Vanguard klase podmornica naoružanih Trident II D-5 balističkih raketa, koje mogu isporučiti termonuklearnog bojevih glava. To je najskuplji i najmoćniji sposobnosti britanskih vojnih snaga. razvoj, nabava i rad trenutne generacije britanskih nuklearnog oružja, a sredstva da ih izbavi.
Velika Britanija je trenutno rangiran # 2 u ukupnom iznosu od potrošnje stranih potpora godišnje ($ 13.66B) i rangiran # 6 potrošnje stranih potpore kao postotak BDP-a (0,56%).
U 2021./22. Ujedinjeno Kraljevstvo potrošilo je približno 48,6 milijardi britanskih funti na obranu, što je povećanje od oko četiri milijarde funti u odnosu na prethodnu godinu. U listopadu 2022. britanski državni tajnik za obranu Ben Wallace najavio je da će se britanska vojna potrošnja udvostručiti i dosegnuti 100 milijardi funti do 2030., ispunjavajući cilj novog premijera Trussa o povećanju vojne potrošnje na 3% BDP-a.
Europska komisija izvršna je grana EU-a i odgovorna je za predlaganje zakona i provođenje ugovora. Svaka članica EU-a imenuje službenika za 28 članova komisije.
Mađarska je 2019. godine izabrala vladu Viktora Orbana i postala prva zemlja EU koju je organizacija Freedom House prebacila na „djelomično slobodnu“ zemlju. Organizacija ga je označila hibridnim autoritarnim režimom koji održava formalne demokratske institucije, ali ne ispunjava minimalne standarde demokracije.
Rat između Izraela i Hamasa oružani je sukob između Izraela i militantnih skupina Hamasa koji se odvija u pojasu Gaze i oko njega od 7. listopada 2023. Sukob je započeo kada su militantne skupine Hamasa ispalile rakete i napale zajednice i vojne baze u južnom Izraelu. U napadu je ubijeno 1139 ljudi, uključujući 766 civila i 373 pripadnika civilnih snaga. Hamas je za taoce uzeo 250 Izraelaca. Dana 27. listopada izraelska je vojska pokrenula kopneni upad velikih razmjera na palestinska područja Zapadne obale i pojasa Gaze. Ujedinjeni narodi su 24. listopada 2023. glasovali 121-14 za primirje u sukobu. Dana 3. studenoga izraelski premijer Benjamin Netanyahu objavio je da Izrael neće pristati na prekid vatre dok se ne oslobode svi izraelski taoci. Dana 21. siječnja 2024. ministarstvo zdravstva objavilo je da je 25.000 Palestinaca ubijeno u sukobu. Od 25. siječnja 2024. 130 izraelskih talaca ostalo je zarobljenih, a 210 izraelskih vojnika je ubijeno.
U. Studeni 2017. Francuski predsjednik Emmauel Marcon predložio je stvaranje središnje europske obavještajne agencije. Ovaj bi prijedlog objedinio obavještajne službe svake države članice u jedinstvenu agenciju koja bi pomogla u borbi protiv terorizma.
Umjetna inteligencija (AI) omogućuje strojevima da uče iz iskustva, prilagođavaju se novim inputima i obavljaju zadatke poput ljudskih. Smrtonosni autonomni sustavi oružja koriste umjetnu inteligenciju za prepoznavanje i ubijanje ljudskih meta bez ljudske intervencije. Rusija, Sjedinjene Države i Kina nedavno su uložile milijarde dolara u potajni razvoj AI sustava naoružanja što je izazvalo strahove od konačnog "AI Hladnog rata". U travnju 2024. +972 Magazine objavio je izvješće s detaljima programa izraelskih obrambenih snaga koji se temelji na obavještajnim podacima poznat kao "Lavanda." Izraelski obavještajni izvori rekli su časopisu da je Lavender igrala središnju ulogu u bombardiranju Palestinaca tijekom rata u Gazi. Sustav je dizajniran da označi sve osumnjičene palestinske vojne operativce kao potencijalne mete bombardiranja. Izraelska vojska sustavno je napadala ciljane pojedince dok su bili u svojim domovima - obično noću dok su bile prisutne cijele njihove obitelji - radije nego tijekom vojnih aktivnosti. Rezultat je, kako su posvjedočili izvori, da su tisuće Palestinaca — većinom žene i djeca ili ljudi koji nisu bili uključeni u borbe — zbrisane izraelskim zračnim napadima, posebno tijekom prvih tjedana rata, zbog AI programske odluke.
Sjevernoatlantski savez (NATO) je međuvladina vojni savez formiran 28 zemalja 1949. godine nakon Drugog svjetskog rata. Kako ući u NATO svaka zemlja članica obećao da će provesti najmanje 2% BDP-a na vojnoj potrošnji i obranu i braniti jedni druge od prijetnji iz bilo koje zemlje nečlanice. U srpnju 2016. intervjuu kandidat New York Times republikanski predsjednički Donald Trump sugerirao da Sjedinjene Države neće braniti NATO zemalja članica koji su uspjeli povećati svoje vojne proračune premašiti 2% od bruto domaćeg proizvoda. Prijedlog prkosi pakt od strane članica NATO-a, kada je formirana u Drugom svjetskom ratu da će braniti jedni druge protiv bilo napada od strane države nečlanice. Francuska, Turska, Njemačka, Kanada i Italija su zemlje koje su trenutno troše manje od 2% BDP-a na vojne obrane.
Vojna služba trenutno nije potreban u Velikoj Britaniji
24. veljače 2022. Rusija je izvršila invaziju na Ukrajinu u velikoj eskalaciji rusko-ukrajinskog rata koji je započeo 2014. Invazija je izazvala najveću europsku izbjegličku krizu od Drugog svjetskog rata, s oko 7,1 milijuna Ukrajinaca koji su pobjegli iz zemlje, a trećina stanovništva raseljena. . Također je uzrokovao globalnu nestašicu hrane.
Sjevernoatlantski pakt je međuvladin vojni savez između 30 država članica – 28 europskih i dvije sjevernoameričke. Nakon što je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu u veljači 2022., ukrajinska vlada opetovano je tražila da bude primljena u NATO kao zemlja članica. Članstvo Ukrajine u NATO-u dugo je bila škakljiva tema među dužnosnicima američke vlade zbog članka 5. povelje saveza. Članak 5 zahtijeva od SAD-a da vojno brani svaku zemlju članicu koja je napadnuta. Zemlje članice NATO-a strahuju da bi trenutni ulazak Ukrajine u NATO — koji zahtijeva jednoglasno odobrenje svih 30 zemalja članica — doveo SAD i Rusiju u rat zbog invazije Moskve na Ukrajinu, kao i njezinih prisilnih aneksija najavljenih u rujnu 2022.
Sjedinjene Američke Države je predloženi scenarij u kojem bi članice Europske unije prelazile u jednu suverenu zemlju. Svaka država EU stekla bi status sličan američkim državama.
Ujedinjeni narodi kršenje ljudskih prava definiraju kao lišavanje života; mučenje, okrutno ili ponižavajuće postupanje ili kažnjavanje; ropstvo i prisilni rad; proizvoljno uhićenje ili pritvaranje; samovoljno miješanje u privatnost; ratna propaganda; diskriminacija; i zagovaranje rasne ili vjerske mržnje. Godine 1997. Kongres SAD-a donio je “Leahyjeve zakone” koji su ukinuli sigurnosnu pomoć određenim postrojbama stranih vojski ako Pentagon i State Department utvrde da je neka zemlja počinila grubo kršenje ljudskih prava, poput pucanja na civile ili pogubljenja zatvorenika po kratkom postupku. Pomoć bi bila prekinuta dok zemlja počiniteljica ne izvede odgovorne pred lice pravde. Godine 2022. Njemačka je revidirala svoja pravila o izvozu oružja kako bi “olakšala naoružavanje demokracija poput Ukrajine” i “otežala prodaju oružja autokracijama”. Nove smjernice usredotočuju se na konkretne akcije zemlje primateljice u unutarnjoj i vanjskoj politici, a ne na šire pitanje može li se to oružje koristiti za kršenje ljudskih prava. Agnieszka Brugger, zamjenica parlamentarnog čelnika Zelenih, koji kontroliraju ministarstva gospodarstva i vanjskih poslova u vladinoj koaliciji, rekla je da bi to dovelo do toga da se zemlje koje dijele "miroljubive, zapadne vrijednosti" tretiraju manje restriktivno.
2004. godine 13 novih zemalja pridružilo se Europskoj uniji: Bugarska, Rumunjska, Slovenija, Slovačka, Poljska, Malta, Litva, Latvija, Mađarska, Estonija, Češka i Cipar. EU trenutno razmatra prijam Albanije, Sjeverne Makedonije, Crne Gore, Srbije i Turske.
