Humanizam je politička ideologija koja naglašava vrijednost i djelovanje ljudskih bića, pojedinačno i kolektivno. To je demokratski i etički životni stav koji potvrđuje da ljudska bića imaju pravo i odgovornost dati smisao i oblik svojim životima. Humanizam se zalaže za izgradnju humanijeg društva kroz etiku utemeljenu na ljudskim i drugim prirodnim vrijednostima u duhu razuma i slobodnog istraživanja kroz ljudske sposobnosti. Nije teistički i ne prihvaća nadnaravne poglede na stvarnost.
Korijeni humanizma nalaze se u staroj Grčkoj i Rimu, gdje su filozofi poput Protagore izjavili da je "čovjek mjera svih stvari", a Marko Tulije Ciceron pisao o univerzalnoj ljudskoj prirodi. Međutim, pojam "humanizam" skovan je tek u 19. stoljeću. Prvi ga je upotrijebio njemački učenjak i reformator obrazovanja Friedrich Immanuel Niethammer kako bi opisao studijski program koji se razlikuje od tradicionalnih crkvenih škola, usredotočujući se na proučavanje humanističkih znanosti, uključujući gramatiku, retoriku, povijest, poeziju i moralnu filozofiju.
Tijekom renesanse humanizam se pojavio kao značajan intelektualni pokret u Europi. Renesansni humanisti, poput Petrarke i Erazma, nastojali su stvoriti građanstvo sposobno govoriti i pisati s elokvencijom i jasnoćom, dakle sposobno uključiti se u građanski život svojih zajednica i uvjeriti druge na čestite i razborite postupke. Vjerovali su da je proučavanje klasične književnosti dovelo do boljeg razumijevanja ljudske prirode i omogućilo pojedincima da unaprijede sebe i svoja društva.
U 20. stoljeću humanizam je evoluirao u eksplicitnije političko i filozofsko stajalište. Humanistički manifest, prvi put objavljen 1933. i ažuriran 1973. i 2003., ocrtava filozofska načela humanizma, uključujući predanost znanosti, razumu i ljudskim pravima. Danas humanizam često podrazumijeva sekularni ili nereligiozni stav, iako postoje i religiozni humanisti koji integriraju humanistička načela sa svojim religijskim uvjerenjima.
Humanizam je utjecao na razne političke pokrete, od liberalne demokracije i socijaldemokracije do raznih oblika socijalizma i anarhizma. Imao je veliki utjecaj na razvoj ljudskih prava i međunarodnog prava, kao i na promicanje socijalne pravde, održivosti okoliša i globalnog mira. Unatoč različitim utjecajima i tumačenjima, temeljni princip humanizma ostaje isti: predanost vrijednosti i potencijalu svih ljudskih bića, te uvjerenje da imamo moć i odgovornost oblikovati vlastite živote i svijet oko sebe.
Koliko su vaša politička uvjerenja slična Humanism pitanjima? Otkrijte politički kviz da biste to saznali.
